Akcenti sa okruglog stola o resocijalizaciji bivših zatvorenika: Jednom krivac, uvijek krivac

Usvajanjem Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu biće pojačan institut uslovnog otpusta, u okviru kojeg će biti uključena služba za uslovni tretman ZIKS-a. Naime, psiholozi i sociolozi će šest mjeseci do godinu, prije izlaska na slobodu, raditi sa zatvorenicima za uslovni otpust i vršiti procjenu rizika, pripremajući ih za integraciju u društvo

PODGORICA – Adekvatna priprema i tretman zatvorenika i zavisnika od droga još dok su u ustanovama, ključni su za njihovu resocijalizaciju i reintegraciju u društvo. Zato je država dužna da aktivnom politikom i konkretnim programima pomogne tim osobama – ocijenjeno na okruglom stolu o resocijalizaciji bivših zatvorenika i zavisnika, koji je organizovao Hrišćanski pokret Crne Gore u saradnji sa međunarodnim partnerima.

Koordinator Pokreta Lav Lajović istakao je da se u crnogorskom društvu, koje je malo, sve pamti i teško zaboravlja, te da se ljudi lako marginalizuju.

Druga šansa

-  Često znamo da odbacimo te ljude, iako su odslužili svoju kaznu.  Jednom krivac, uvijek krivac. Iako se postavlja pitanje da li svi zaslužuju drugu šansu, hrišćanski je praštati i dati priliku ljudima da se pokaju, promijene i da započnu normalni život
- rekao je Lajović.

Prema njegovim riječima, odgovornost svih nas, a posebno države, je da se aktivnom politikom, konkretnim mjerama i programima pomogne tim osobama.

Lajović je naveo i da su istraživanja Hrišćanskog pokreta pokazala da je visok stepen povratnika.

To je potvrdio i načelnik Kazneno popravnog doma u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Milan Radović istakavši da je Crna Gora zemlja sa najvećim brojem osuđenika, na hiljadu stanovnika u regionu.

Program resocijalizacije

- Veliki povrat je takođe karakteristika našeg sistema i trenutno iznosi 35 odsto. To moramo posmatrati kroz prizmu kaznene politike države, ekonomskog i društvenog stanja i nivoa tranzicije – smatra Radović.

Stoga je, ističe, neophodno napraviti evaluaciju uspješnosti procesa resocijalizacije kojim se niko u Crnoj Gori ne bavi.

- Proučavanje uspješnosti programa resocijalizacije ima dvostruki značaj. S jedne strane u pitanju je proces usmjeren na mijenjanju strukture ličnosti osuđenika, a s druge na njihovu reintegraciju i adaptaciju u zajednici – kazao je Radović, dodajući da sa 650 osuđenika u Kazneno popravnom domu radi devet realizatora tretmana. To je, kako je ocijenio, ispod svakog standarda.

Direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović kazala je da će zakonom o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, koji će Vlada brzo usvojiti, biti pojačan institut uslovnog otpusta. Ona je navela da će u taj institut biti uključena služba za uslovni tretman Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, odnosno da će psiholozi i sociolozi šest mjeseci do godinu prije izlaska na slobodu, raditi sa zatvorenicima za uslovni otpust i vršiti procjenu rizika, pripremajući ih za integraciju u društvo.

Komšija zatvorenik
Rabrenović je, govoreći o kazni rada u javnom interesu, kazala da je već urađena procjena rizika za oko 30 osoba i da slijedi povezivanje sa poslodavcima.
- Osnovni motiv nam je – danas zatvorenik, sjutra komšija. Da bi bio dobar komšija potreban je uvezan timski rad koji će osobama pomoći da se dobro integrišu – kazala je Rabrenović.

Kako je dodala, zakonom će biti regulisano i to da osobe koje se nađu na slobodi prate probacioni službenici koji su prošli obuke.
- Programi su skupi, ali to je svakako jeftinije od povrataka u zatvore ili kada ih porodice prepuste same sebi. Na taj način smanjuju se troškovi i za državu i za porodice – pojasnila je Rabrenović, navodeći da do jula 2014. godine ti službenici treba da prođu osam treninga.

Neuropsihijatar Borislav Mitrić smatra da su za prihvat bivših osuđenika neophodne službe za socijalni rad.

- Te službe se u našim sredinama nijesu pozicionirale na mjesta koja zavređuju tu društvenu ulogu. Mislim da civilni sektor tu ima veliku ulogu i veliku perspektivu – naveo je on.
Mitrić je kazao da su korisnicima omogućena psihijatrijska praćenja, grupne terapije, individualne i porodične terapije, kao i radno-okupacione.

Film

Predstavnik Holandske reformske partije Žak Bazen predstavio je kratkometražni film koji govori o primjeru resocijalizacije jednog zatvorenika u toj zemlji. U filmu je opisan slučaj zatvorenika, koji po izlasku iz zatvora, ulazi u porodicu koja mu pomaže da se što prije integriše u društvo.

Koordinator u terapeutskom programu u rehabilitacionoj komuni San Petrinjano u Italiji, Antonio Boscini, govorio je o načinu tretmana u toj klinici, naglasivši da je svaka droga opasna.

Sl.R. – Đ.Ć.

Eebeek: Kada se ljudi povlače, valovi života ih nadjačaju

Glavni pastor u zatvorskim institucijama pri Ministarstvu pravde Holandije J.D.W. Eebeek ocijenio je da je investiranje u ljude najbolja prevencija za kriminal.

- Neophodno je da u Crnoj Gori napravite organizaciju koja će voditi resocijalizaciju, stvorite široku podršku u crkvama, firmama, društvenim mrežama, da napravite vezu sa Vladom i program vođenja koji je kompleksan. Treba da učinite zatvorenike vidljivim, povežite se unutar i van zatvora – poručio je Eebeek.

Prema njegovim riječima, mnogi zatvorenici traže Boga, jer „vjera u Njega budi nadu u novi život“.

- Kada ste sami pred sobom i kada vidite ruševine vašeg života, onda zapravo vidite šta je vrijedno u životu. Prema hrišćanskom vjerovanju, naš identitet je da smo mi djeca božija i to je naša ljudska vrijednost, i živeći po tom dostojanstvu, objašanjava naše postojanje. Ako se život ne vidi u širem smislenijem kontekstu, onda se ljudi povlače, a kada to čine, onda ih valovi života nadjačaju – poručio je Eebeek.

 Poslodavci ne vjeruju bivšim zatvorenicima i zavisnicima

Direktor Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić kazala je da je zapošljavanje jedan od ključnih elemenata za integraciju bivših zavisnika i zatvorenika. Međutim, kako je istakla, i među poslodavcima ima dosta stigme i nepovjerenja pri zapošljavanju te kategorije stanovništva.

- U Zavodu postoje tri kategorije nezaposlenih, lako zapošljivi, uslovno i teško i teže zapošljivi. U trećoj grupi nalazi se oko 26 kategorija, među kojima osobe sa invaliditetom, samohrane majke, djeca bez roditeljskog staranja, ali i bivši zatvorenici i zavisnici. Sa tom kategorijom mnogo je teže posredovati nego sa ostalima. Kada nam dođu na evidenciju, nemaju dovoljno samopouzdanja, ne vjeruju prvo sebi, pa ni nama drugima. Ne vjeruju im ni poslodavci kod kojih postoji jaka stigma od njihovog statusa – kazala je Jelić, dodajući da ZZZCG organizuje jednomjesečne programe, čiji je cilj da im podignu samopouzdanje i nauče ih tehnikama traženja posla.

Na evidenciji Zavoda, kako je navela, nalazi se oko 300 onih koji su služili zatvorsku kaznu i oko tridesetak korisnika psihoaktivnih supstanci, navodeći da je taj broj vjerovatno mnogo veći, jer ne žele svi da prijave te podatke službenicima Zavoda.

Najskuplji zavisnik onaj koji je na ulici

U Centru za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga „Kakaricka gora“ oko 90 odsto štićenika čine zavisnici od droga, oko tri odsto od alkohola i oko 1,5 od kocke, a od njenog osnivanja rehabilitovano je oko 200 korisnika.

Direktor te ustanove Ljubinko Kaluđerović smatra da je „najskuplji“ zavisnik onaj koji je u aktivnoj fazi i na ulici.
- On košta državu sedam do deset puta više nego čovjek u bilo kom obliku tretmana. Jeftinije je da korisnik bude u instituciji ili nekom drugom vidu supstitucije – pojasnio je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, resocijalizacija treba da uskladi ponašanje sa zahtjevima društva i da razvije društvenu svijest i samodisciplinu.

http://www.pobjeda.me/2013/12/13/akcenti-sa-okruglog-stola-o-resocijalizaciji-bivsih-zatvorenika-jednom-krivac-uvijek-krivac/#.UqyJANJDtMZ